Ako se odlučite provesti nekoliko dana u Splitu, imate mnogobrojne opcije jednodnevnih izleta. Popularna mjesta uključuju Trogir, Šibenik, NP Krku, te otoke Brač i Hvar.
No, za ljubitelje povijesti i arheologije, Salona je svakako odredište broj jedan.
Riječ je o velikom "muzeju na otvorenom" s ostacima nekadašnjeg rimskog grada.
Mnogi će reći da Salona ima isto značenje za Split kao Pompeji za Napulj.
Kako doći do Solina
Današnji Solin smješten je uz rijeku Jadro, 10 kilometara sjeverno od Splita. Do ovog simpatičnog gradića se lako dolazi automobilom ili lokalnom autobusnom linijom broj 5 koju vozi Promet Split, lokalno prijevozničko poduzeće.
Što vidjeti u Solinu
Kad stignete u Solin, odmah ćete osjetiti šarm ovg kraljevskog hrvatskog grada.
U centru se nalazi veliki zeleni travnjak na kojem se igraju mnogobrojna djeca.
Velik broj mladih obitelji zasnovale su svoj dom upravo u Solinu - grad je intimniji i dosta jeftiniji od susjednog Splita.
U središtu grada nalazi se nekoliko kafića u kojima možete popiti omiljeno piće ili uzeti sladoled.
U centru se nalazi i svetište Gospe od Otoka, koje je ujedno i glavna župna crkva u Solinu.
Atmosfera ovom mjesta općenito je vrlo ugodna i ne čudi izbor mnogih da ovdje izgrade svoj dom.
Dodatnu gracioznost ugođaja stvara šum rijeke Jadro koja prolazi kroz centar Solina.
Zahvaljujući ovoj rijeci, pitkom vodom su opskrbljeni Split i okolica.
Prošetate li se nekoliko minuta prema sjeveru Solina, primjetit ćete nekadašnji mlin pod nazivom Gašpina Mlinica.
Riječ je o arhitektonskom dostignuću iz 18. stoljeća. Brašno se dobivalo sve do 20. stoljeća kada je mlin prestao sa radom. Danas je ovaj lokalitet zanimljiva turistička atrakcija.
Nastavljajući svoj hod, primijetit ćete ostatke nekadašnje crkve Svetog Mojsija i Petra, koja je danas poznata pod nazivom Šuplja crkva. Sagrađena je u 11. stoljeću. Dodatna važnost crkve vezana je uz činjenicu da je u njoj okrunjen hrvatski kralj Zvonimir.
Od tada pa do danas Solin se naziva Zvonimirovim gradom.
Salona
Salona, kako smo je već referirali "muzej na otvorenom", nalazi se na kilometar udaljenosti od centra Solina. Do lokaliteta se može doći pješice ili automobilom.
Ako idete pješice, krenite ulicom Put Salone i stići ćete do ulaza u Salonu.
Preporučujem vam nošenje tenisica umjesto japanki za ugodnije kretanje po prostoru.
Cijena ulaznice za odraslu osobu je oko 7 eura.
Čim stignete u Salonu, primijetit ćete na prvi pogled da je riječ o originalnom i zanimljivom mjestu koje je vrijedno posjeta.
Mnogi arheološki eksponati nalaze se točno na njihovom stvarnom mjestu, tamo gdje su bili u vrijeme kad je postojao grad Salona.
Prvi eksponat je ranokršćanski grad. U nekadašnjem gradskom središtu bile su dvije bazilike, biskupska palača i dva kršćanska oratorija gdje su se prvi kršćani sastajali radi molitve. Susreti su se održavali u tajnosti jer je tadašnji rimski car Dioklecijan progonio kršćane.
Nekoliko metara niže nalaze se ostaci nekadašnjih rimskih toplica. Možete vidjeti rekonstrukciju svih prostorija koje su se nalazile u toplicama. Voda se zagrijavala na tradicionalan način pomoću vatre.
Sjeverno od zidova Salone nalaze se ostaci ranokršćanskog salonitanskog svetišta. Ovo je mjesto poznato kao grobnica najpoznatijeg salonitanskog biskupa svetog Dujama, čiji je sarkofag nekoliko stoljeća kasnije premješten u splitsku katedralu.
U neposrednoj blizini lokaliteta nalazi se zgrada Tusculum u kojoj se održavaju brojne manifestacije Solinskog kulturnog ljeta.
Nastavite li šetati ulicom Put Salone, doći ćete do još dva lokaliteta. Prvi je vezan uz ostatke najstarije bazilike u Saloni nastale u 4. stoljeću. Izgrađena je nad grobnicama mučenika koji su ubijeni 304. godine, za vrijeme progona kršćana: svećenika Asterija, Antiohijana, Gaijana, Paulinija i Telija.
Posljednji je Rimski amfiteatar, vjerojatno najzanimljiviji eksponat cijele Salone. Sagrađen je u 2. stoljeću. Služio je za borbu gladijatora koji su se borili međusobno, ali i sa zvjerima.
U dvorani se moglo smjestiti 17000 ljudi.
Mnogi od mučenika Salone, među kojima je najpoznatiji sv. Dujam, ubijeni su upravo ovdje u amfiteatru, za vrijeme Dioklecijanove vladavine carstvom.
U 17. stoljeću, Mlečani koji su tada vladali Solinom i Dalmacijom, odlučili su se zbog strateških razloga i obrane protiv Osmanskog carstva, srušiti amfiteatar, stoga danas možemo vidjeti samo njegove ostatke.