Solin i Salona - atrakcije, lokacija i cijena

Ako boravite u Splitu tjedan dana ili duže, postoje mnoge mogućnosti izleta. Svi pričaju o Trogiru , šibenskom NP Krka, te otocima Braču i Hvaru . Ali za one koji vole istraživati arheološka nalazišta iz starih rimskih vremena, Solin (Salona) je najbolje odredište. Muzej na otvorenom s obnovom nekadašnjeg rimskog grada , Salona je apsolutni hit za sve putnike koje zanima povijest. Mnogi će reći da Salona ima isto značenje za Split kao Pompeji za Napulj.

Sadržaj

1. Kako doći do Solina
2. Što treba učiniti u Solinu
3. Salona

Kako doći do Solina

Današnji Solin smješten je uz rijeku Jadro, 10 kilometara sjeverno od Splita. Do grada se lako dolazi automobilom ili lokalnom autobusnom linijom broj 5 kojom prometuje Promet Split.

Što treba učiniti u Solinu

Kad stignete u Solin, odmah ćete osjetiti njezin šarm i prisnost. U centru grada nalazi se veliki zeleni travnjak na kojem se igraju djeca. Zbog gostoljubivosti prema djeci, Solin je omiljeno mjesto mnogih mladih obitelji koje nastanjuju svoje domove u gradu.

U središtu grada postoji nekoliko kafića u kojima možete popiti omiljeno piće ili sladoled. Tu je crkva Gospe od Otoka , središnja župa Solin. Atmosfera u gradu je vrlo ugodna i stekao sam dojam da je Solin lijepo mjesto za život.

Dodatnu gracioznost ugođaju grada stvara zvuk rijeke Jadro koja prolazi kroz centar Solina. Jadro pitkom vodom opskrbljuje Split i okolicu.

Prošetate li se nekoliko minuta prema sjeveru Solina, primijetit ćete bivšu solinsku vodenicu nazvanu Gaspina Mlinica . To je arhitektonsko dostignuće iz 18. stoljeća. Zrno se dobivalo sve do 20. stoljeća kada je mlin ugašen. Danas je to lijepa turistička atrakcija.

Dok nastavljate hodati, primijetit ćete ostatke nekadašnje crkve Svetog Mojsija i Petra , koja se danas naziva Šuplja crkva. Sagrađena je u 11. stoljeću. Poznat je po tome što je tamo okrunjen hrvatski kralj Zvonimir. To je razlog zašto se Solin naziva Zvonimirovim gradom .

Salona

Salona, kako smo je već nazvali muzej na otvorenom, nalazi se na kilometar udaljenosti od centra Solina. Do njega se može doći pješačenjem ili automobilom. Ako hodate, krenite u ulici nazvanu Put Salone . Uz to, preporučujem nošenje tenisica umjesto flip flops za ugodnije kretanje dok istražujete lokalitet.

Cijena ulaznice za odraslu osobu za posjet Saloni kreće se oko 7 eura.

Čim stignete u Salonu, primijetit ćete na prvi pogled da je to veličanstveno i originalno mjesto. Mnogi arheološki eksponati nalaze se točno na njihovom stvarnom mjestu, tamo gdje su postojali tijekom povijesti.

Prvo mjesto od interesa je ranokršćanski grad Salona . U nekadašnjem gradskom središtu bile su dvije bazilike, biskupska palača i dva kršćanska oratorija gdje su se prvi kršćani sastajali radi molitve. U to je vrijeme bilo tajno mjesto otkad je car Dioklecijan progonio kršćane.

Nekoliko metara niže nalaze se ostaci nekadašnje rimske toplice . Možete vidjeti rekonstrukciju svih soba koje su se nalazile u toplicama. Voda se zagrijavala na tradicionalan način pomoću vatre.

Sjeverno od zidova Salone nalaze se ostaci ranokršćanskog salonitanskog svetišta. Ovo je mjesto poznato kao grobnica najpoznatijeg salonitanskog biskupa svetog Dujama , čiji je sarkofag nekoliko stoljeća kasnije premješten u splitsku katedralu.
U neposrednoj blizini ovog lokaliteta nalazi se zgrada Tusculum koja je mali muzej i dvorište koje služi kao mjesto događanja solinskog kulturnog ljeta.

Ako nastavite šetati ulicom Put Salone, doći ćete na još dva mjesta. Prvi su ostaci najstarije Salonine bazilike sagrađene u 4. stoljeću. Izgrađen je nad grobnicama 4 mučenika koji su ubijeni 304. godine, za vrijeme progona kršćana: svećenika Asterija, Antiohijana, Gaijana, Paulinija i Telija.

Posljednji je Rimski amfiteatar , vjerojatno najzanimljiviji eksponat cijele Salone. Sagrađena je u 2. stoljeću. Služila je za borbu gladijatora jedni protiv drugih i za borbu između zvijeri i gladijatora. U dvorani je moglo biti smješteno 17000 ljudi.

Mnogi od mučenika Salone, od kojih je najpoznatiji Sveti Dujam, ubijeni su u amfiteatru, za vrijeme Dioklecijanove vladavine.

U 17. stoljeću Mlečani koji su tada vladali Solinom i Dalmacijom odlučili su se zbog strateških razloga i obrane protiv Osmanskog carstva demolirati amfiteatrom. Stoga možemo vidjeti samo ostatke amfiteatra.