Ako se odlučite provesti nekoliko dana u Splitu, jedno od mjesta koje bi valjalo posjetiti svakako je gradski zoološki vrt.
U splitskom zoološkom vrtu se nalaze životinje karakteristične za mediteranska sela i kulturu.
Neke od njih se i danas često nađu u dalmatinskim selima, dok su druge postale ugrožene vrste i potrebno je pronaći način da ih se zaštiti od izumiranja.
Sadržaj
Lokacija zoološkog vrta Split
Zoološki vrt se nalazi na Marjanu, na usponu prema vrhu brda. Stoga će biti potreban određeni fizički napor da se dođe do samog lokaliteta.
Najlakši način dolaska jest penjanje takozvanim Marjanskim skalama, koje se nalaze u blizini crkve i samostana sv. Frane na splitskoj rivi.
Nakon što se uspenjete do Prve Vidilice na Marjanu, trebat ćete hodati uzbrdo još dvjestotinjak metara, do crkve sv. Nikole. Tada još nekoliko minuta nastavljate penjanje po skalama, i naći ćete se kraj ulaza u zoološki vrt.
Cijeli uspon od rive do ulaza u zoološki vrt u prosjeku traje dvadesetak minuta.
Ako niste sasvim u formi, možete se odmoriti na Vidilici gdje se nalazi i kafić.
Područje oko zoološkog vrta je također dobro za odmor, jer borova šuma pruža hladovinu, a i tu se nalazi slavina sa besplatnom pitkom vodom.
Cijena karte i radno vrijeme zoološkog vrta Split
Cijena ulaznice za splitski zoološki vrt je 3 eura.
Radno vrijeme tokom zime je 8 - 16. Tokom ljeta radno vrijeme može biti produženo.
U zoološkom vrtu se nalazi WC, aparat sa kavom, i edukacijske ploče koje sadrže informacije o životinjama na samom lokalitetu.
Životinje u splitskom zoološkom vrtu
Kao što je već i spomenuto, na lokalitetu se nalaze životinje tipične za mediteranska sela. Neke su postale prava rijetkost, dok se druge često i danas mogu naći.
Prvu koju ćete vjerojatno primjetiti jest dalmatinska kokoš, jedna od najvažnijih životinja za ljude u ovim krajevima.
Najimpozantnija životinja u splitskom zoološkom vrtu je dalmatinski magarac.
Unutar lokaliteta nalazi se cijela serija edukacijskih ploča koje sadržavaju informacije o magarcima i njihovoj nekadašnjoj važnosti za poljoprivrednike i stočare u ovim krajevima.
Poznati književnik Bogdan Radica napisao je sljedeće riječi o ljudima i magarcima u Splitu:
"Govorit o Splitu, a ne govorit o tovaru, značilo bi ne dati punu sliku o psihologiji toga grada.
Za splitskog težaka, tovar je u prvom redu drug, kumpanjo, bliski poznanik.
...U rana jutra, kad je splitski težak tovara odnija u polje, on bi šnjin parla, ćakula, šnjin bi se svađa, sova, korija i tuka...
težak bi svome tovaru povjerava svoje dižigracije sa vrimenom, sa ženom i dicom, ka i sa gospodaron."
Nažalost, magaraci više nisu česta pojava u dalmatinskim selima, i postali su ugrožena vrsta.
Poslove koje je nekad obavljao magarac, kao što je nošenje teškog tereta i rad u polju, danas obavljaju traktori i razni poljoprivredni strojevi.
Stoga je potrebno uložiti dodatne napore kako bi se ova prekrasna životinja očuvala.